Finansije i Osiguranje - Hrvatska

DZS: više od 60 posto zaposlenih s plaćom manjom od prosječne

Više od 60 posto zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj prima prosječnu mjesečnu neto plaću manju od prosjeka na razini države, pokazuju podaci o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće sa stanjem u ožujku prošle godine koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine iznosila je 5.367 kuna, a prema statističkim podacima prosječnu plaću do 5.000 kuna primalo je 59,2 posto zaposlenih u pravnim osobama, dok je plaću od 5.001 do 6.000 kuna primilo 14,9 posto zaposlenih, a više od 6.000 kuna 25,9 posto zaposlenih.

Podacima o strukturi zaposlenih po visini prosječne plaće obuhvaćeno je 1.065.035 zaposlenih u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena, odnosno najmanje 160, a najviše 200 plaćenih sati rada.

Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini prosječne isplaćene neto plaće za ožujak 2009. pokazuje da je do 1.900 kuna primalo jedan posto, ili više od 10.600 zaposlenih, dok je s druge strane na vrhu ljestvice 10,2 posto ili više od 108.000 zaposlenih koji su mjesečno primali 8.001 kunu i više.

Statistika pokazuje da je na donjem dijelu skale, uz već spomenutih jedan posto ispod 1.900 kuna, još 4,8 posto njih koji su imali prosječnu neto plaću od 1.901 do 2.200 kuna, 5,4 posto s prosjekom od 2.201 do 2.500 kuna, te 5,9 posto od 2.501 do 2.800 kuna.

Tako je prosječnu neto plaću do 2.800 kuna za ožujak prošle godine primilo ukupno 17,1 posto, ili nešto više od 182.000 zaposlenih u pravnim osobama.

Onih čija se prosječna plaća kretala od 2.801 do 3.100 kuna bilo je 6,7 posto, od 3.101 do 3.400 kuna 6,1 posto, slijedi 5,9 posto s prosjekom od 3.401 do 3.700 kuna, te 5,5 posto od 3.701 do 4.000 kuna.

Nešto su zastupljeniji zaposlenici sa prosječnim plaćama u rasponu od 4.001 do 4.500 kuna, takvih je 9,6 posto, a slijedi 8,3 posto zaposlenih s prosječnom plaćom od 4.501 do 5.000 kuna.

Među 13 statističkih odjeljaka po visini plaće relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 6.001 do 8.000 kuna, s udjelom od 15,7 posto.

Statistika pokazuje da je 55,2 posto zaposlenih u proizvodnji odjeće primilo plaću za lanjski ožujak manju od 2.500 kuna, kao i gotovo polovica (49,4 posto) zaposlenika u proizvodnji kože i srodnih proizvoda.

S druge strane, u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu 80 posto zaposlenih imalo je plaću veću od 6.000 kuna, kao i 78,8 posto u vađenju nafte i prirodnog plina i 78,4 posto u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda.

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto plaće odnose se na zaposlene u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena, a njima nisu obuhvaćene isplate zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, ni zaposlenih u individualnoj poljoprivredi.